Sreski
narodni odbor Titograd/
Narodni
odbor sreza titogradskog
1945-1957. godina
Sreski narodni odbor Titograd bio je lokalni
organ vlasti koji je postojao u Titogradu
nakon Drugog svjetskog rata. U tom periodu formirali su se novi sistemi lokalne samouprave.
Sreski narodni odbor je bio zadužen za upravljanje
lokalnim poslovima, administraciju, prosvjetu i kulturu, finansije, zaštitu prava građana, katastar,
statistiku i evidencije, planiranje, pravobranilaštvo, sudstvo itd.
Na četvrtom zasijedanju
Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja (CASNO)
15. aprila 1945.g, proglašeno je pretvaranje ovoga tijela u
Crnogorsku narodnu skupštinu (CNS). Tada je došlo i do transformisanja
Narodnooslobodilačkih odbora u Narodne odbore.
Odlukom Predsjedništva CNS, ("Sl.NRCG“ br.2/1945,
od 27.jula 1945) ukinuti su seoski i opštinski narodni odbori i formirani
mjesni odbori.
Predsjedništvo Narodne skupštine NRCG ,17. aprila
1946.g. usvaja Zakon o izmjeni odluke o
novoj administrativnoj podjeli srezova i utvrđivanju teritorije mjesnih
narodnih odbora u NRCG ("Sl. list NRCG" br. 9/1946).
Ovim Zakonom smanjen je broj broj srezova na 14. Dakle, 1946. g. imamo
MNO (sela i manji gradovi); gradski NO (GNO) izdvojeni iz sreza i sreski
NO(SNO).
Vlada NRCG 23. oktobra 1948. g. donijela je Uredbu
o osnivanju povjereništva u sreskim i gradskim narodnim odborima
i reorganizovanju upravnog aparata u NRCG ("Sl. list NRCG" br. 23/1948. g.).Povjereništva se osnivaju
umjesto dosadašnjih Odsjeka.
Narodna skupština NRCG 29. aprila 1952.g.
usvojila je Zakon o podjeli NRCG na srezove, gradove i opštine i Zakon o
sprovođenju i reorganizaciji narodnih odbora ("Sl. list
NRCG" br. 12/52). Ovim zakonom formirano je 10 srezova, 9 gradskih opština i 75
opština. Ovim zakonom ukinuti su izvršni odbori i
povjereništva, a osnivaju se Savjeti. Takođe se ukidaju i Mjesni narodni
odbori(MNO), a formiraju Narodni odbori opštine (NOO). Ukinuti su Gradski
narodni odbori (GNO), a formirani Narodni odbori gradskih opština (NOGO).
Narodna skupština NRCG 5.
avgusta 1952. g. je donijela Zakon o
narodnim odborima srezova, Zakon o narodnim odborima opština i Zakon o narodnim odborima gradova i gradskih
opština. Ovi zakoni su objavljeni u ("Sl. list
17/1952"). Administrativno-teritorijalna podjela ostala je ista
kao u aprilu 1952. g. Ukidanjem Mjesnih narodnih
odbora i uvođenjem opština, poslovi sa
srezova prelaze postepeno na opštine.
Dana 09. VII 1955.g Narodna skupština
NRCG donijela je Zakon o području srezova i opština u NRCG ("Sl. list
16/55"). Ovim zakonom administrativno-teritorijalna
podjela je na 5 srezova i 36 opština. U titogradskom
srezu postoji sedam opština ( Narodni odbor opštine).
Narodna skupština NRCG usvojila je, 28. IV
1956. g. Zakon o organima uprave u NRCG("Sl. list 9/1956") U Narodnim
odborima srezova savjeti se
osnivaju za vršenje i odgovarajućih upravnih
poslova. U Narodnom odboru sreza Titograd osnivaju se sekretarijati za vršenje
upravnih poslova iz nadležnosti ovog Odbora. Uprave se osnivaju za vršenje
određenih upravnih poslova koji zahtijevaju posebno organizovanu službu.
Dana 22.VII 1957.g Narodna skupština NRCG
donijela je Zakon o narodnim odborima opština ("Sl.list br.15/1957").
Dokumenta
prikazana u ovoj izložbi odnose se na rad
Opšte uprave Sreskog narodnog odbora Titograd /Narodnog odbora sreza
titogradskog period 1945-1957 godina. Posebnu pažnju među odabranim
dokumentima zaslužuje segment koji se odnosi na prepisku između Prezidijuma
Narodne skupštine NRCG, tokom 1950.godine a tiče se zahtjeva Istorijskog
instituta NRCG da se dostavi izvještaj
od strane MNO-a sa teritorije SNO-a Titograd da li postoji
predratna-„stara“ arhiva i u kakvim uslovima se čuva „nova“ arhiva koja nastaje
u radu SNO-a Titograd. Takođe pažnju zavređuju i dokumenta koja svjedoče
prepisci između Državnog arhiva i Narodnog odbora sreza titogradskog tokom
1953.godine, a u vezi dostavljanja spiska svih pravnih tijela koja vode
djelovodne protokole i imaju svoju arhivu , sve u cilju uvođenja kartoteke
registratura i zaštite već nastale arhivske građe. Sve ovo ukazuje da se i u
ovom periodu posebna pažnja posvećivala značaju
arhiva i arhivske djelatnosti i potvrđuje njegov vanvremenski značaj.